Duvno, stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi D'lmno - pašnjak, odnosno dalma (delma) - ovca. Ime Duvno za grad se upotrebljavalo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to Delminium; u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara - Županjac (po mjestu stanovanja upravitelja župe Duvno); za turske vladavine Županj-potok; u

vrijeme Austrougarske - Županjac; od 1925-1945. Tomislavgrad; od 1945. do devedesetih Duvno; da bi na kraju bilo vraćeno ime Tomislavgrad. Dan Tomislavgrada je 8. srpanj.

Duvanjski kraj je druga od više stuba kojima se visoko planinsko područje jugozapadne Bosne spušta k Jadranu. Geološki, po sastavu tla, ovo je izrazito područje veoma velikog dinarskog krševitog prostora što se pruža od Trsta do Albanije; po svom smještaju i sastavu tla kao i po tjelesnim, duhovnim i duševnim svojstvima svoga stanovništva više je dio Dalmacije ili Hercegovine nego Bosne, ili još bolje: tromeđa je što ih dijeli i povezuje; nije ni čudo da mu i pučanstvo potječe iz sva tri područja.

    Nekada je Duvanjski kraj bio jedan od glavnih opskrbljivača dalmatinskohercegovačkih krajeva stočnim proizvodima pa je vrijedila uzrečica: "Duvno zlatno guvno". To je bilo bogatstvo Duvnjaka još od ilirskog vremena. Danas većina Duvnjaka živi od rada po bogatim zapadnim zemljama. Industrijski pogoni i drugi izvori zarade tek se stvaraju i otvaraju. Dugo će se još morati čekati da ovaj snažni i marljivi čovjek zaradi svoj kruh u svom Duvnu.