Gospodarstvo je zajednički naziv za sve djelatnosti kojima se čovjek oduvijek bavio da bi proizvodio, razmjenjivao i trošio raznovrsnu robu i pružao usluge, te time osigurao svoj opstanak. Gospodarske djelatnosti mogu biti proizvodne ili uslužne.
Proizvodne su one od kojih dobivamo materijalna dobra.
U uslužnim djelatnostima pružaju se prometne, ugostiteljske, školske, turističke i zdravstvene usluge. Međutim da bi se uopće moglo nešto proizvoditi ili prerađivati, nužne su sirovine, odnosno prirodna dobra. Prirodna dobra naše županije prilično su skromna.
Na razvoj, strukturu i razmještaj gospodarskih djelatnosti utječe više čimbenika.

U prvom redu to su prirodno-geografski čimbenici, prirodna osnova geoprostora, geoprometni položaj, društveno-politički i povijesni čimbenici te demografska obilježja županije.

Na području Hercegbosanske županije registrirano je danas ukupno 858 poduzeća od čega je 108 u društvenom vlasništvu. Međutim, djelatno posluje svega 383 i to pretežito u privatnom vlasništvu te 2084 obrtničke radnje.

Hercegbosanska županija spada u red gospodarski nedovoljno razvijenih područja Bosne i Hercegovine.
Razlozi slabije razvijenosti su u nepovoljnim prirodnim uvjetima koji su onemogućavali
poljogospodarstvenu proizvodnju.
Uz to velika raščlanjenost reljefa otežavala je prometnu komunikaciju i uključivanje u druge gospodarske grane djelatnosti.
Rudno bogatstvo koje se zasnivalo na zalihama mrkog ugljena i lignita, nije ni do danas dovoljno razvijeno. Ležišta ugljena nisu dovoljno iskorištene.
Redovito su se koristila samo za lokalne potrebe.
Sve ovo ukazuje da je ovaj kraj kroz stoljeća bio pasivan i gospodarski nerazvijeno Poslije Drugog svjetskog rata izlaz iz gospodarske zaostalosti tražio se u radno-intenzivnoj industriji.
Od tog vremena razvija se tekstilna industrija koja kroz svoje razvojne faze često zapada u poteškoće i krize.


Uglavnom se zapošljava nekvalificirana ženska radna snaga.
Prirodna osnova odigrala je važnu ulogu u lokaciji industrije. Šume su najveće bogatstvo planinskoga dijela naše županije. Na bazi šumskog blaga razvija se drvna industrija.
Većina stanovnika planinskog područja radi u šumama. Uglavnom se bavi rezanjem sirove građe u daske. Nažalost ne postoji finalna obrada drveta u većem opsegu.
Danas u našoj županiji djeluje 858 gospodarskih organizacija.
Prema podatcima iz 2000. godine u njima je bilo 11265 zaposlenih radnika, od čega 7209 u gospodarstvu i 4056 u izvangospodarstvenim djelatnostima. Od ukupnog broja zaposlenih u privredi na industriju otpada 56%, a na poljogospodarstvo svega 3%.